PRIMORJE

Opatijska rivijera - Osjećaj ugode što proizlazi iz opojne kombinacije luksuza, kulture i 'dobrog života'

Elegantna Opatijska-rivijera obuhvaća obalna naselja na potezu Mošćenička Draga – Lovran – Ika i Ičići – Opatija – Volosko te manja naselja Veprinac i Matulji u zaleđu. Razvila se nakon dovršetka  pruge Beč - Opatija/Matulji (1883. g.), koja je spajala  Beč s Jadranom u samo 5 sati, za tadašnje vrijeme munjevitom brzinom  prema tada jednom od najatraktivnijih turističkih odredišta  austrougarske monarhije, u kojem je već 1884. godine izgrađen prvi hotel na istočnoj obali Jadrana - hotel “Kvarner”. Važna godina u Opatijskoj povijesti je 1889. godine, kada je Opatija carskim ukazom proglašena klimatskim lječilištem, u kojem su nicale ordinacije, sanatoriji te kupališta. Opatija je tako ubrzo postala ishodištem hrvatskog turizma. Mondene luksuzne vile, grand hoteli, lječilišta i 12km dugo obalno šetalište-  lungomare i danas podsjećaju na to vrijeme. Iako je danas Opatija nazivana i “Gradom muzejem Srednje Europe” radi osebujnog predstavljanja raznih povijesnih tema na otvorenim scenama grada, Opatija je prepoznatljiva turistička destinacija s vrhunskim smještajnim objektima i lepezom ponude od odmorišnog, zdravstvenog do kongresnog turizma.

Više informacija potražite na na stranicama:
www.opatija-tourism.hr

 
Rivijera Hrvatsko primorje - Rivijera 'visoke energije', zdravog, sportskog i veselog duha

Područje Gradova Crikvenice i Novog Vinodolskog obuhvaća priobalni pojas dužine od oko 35 kilometara s nizom razvijenih turističkih destinacija uključujući, u smjeru od sjevera prema jugu, Jadranovo, Dramalj, Crikvenicu, Selce, Novi Vinodolski, Povile, Klenovicu i Sibinj.  Obalni se potez u većem dijelu naslanja na vinorodno, ruralno-planinsko zaleđe Općine Vinodolske sa slikovitim manjim mjestima Tribalj, Grižane i Bribir. Spoj je to mirnog i prirodnog, u dijelovima gotovo netaknutog zaleđa i aktivne, vrlo razvijene obale.
Područje gaji dugu turističku tradiciju, dapače, zahvaljujući svojoj izuzetno blagoj zimskoj klimi i blizini nekadašnjim centrima Austro-ugarskog imperija te industrijski razvijenoj Češkoj, ovdje su krajem 19. stoljeća nastajala zimovališta i lječilišta za europsku elitu, odnosno među prvim turističkim odredištima na jadranskoj obali. Navodno je nadvojvoda Josef  osobno dao preurediti tadašnju luku Crikvenicu u lječilište, jer je bio u svađi sa svojim bratom carom Franz Josefom I, te s njime više nije htio dijeliti ljetnu svježinu Opatije. Turistička tradicija područja Crikvenice i Novog Vinodolskog neodvojivo je vezana uz razvoj zdravstvenog (thalasso) turizma koji, inoviran i proširen ponudom wellnessa i specijalističkih klinika, i danas predstavlja jednu od temeljnih atraktivnosti ovog područja (npr. 'Resort Novi' s najvećim wellness centrom na Jadranu, niz dodatnih hotelskih wellness programa, 'Thalassotherapia', Terme Selce', klinika 'Katunar'). Raznolikost područja,  blagotvorna klima, ljekovita svojstva morske vode, duge pješčane i šljunčane plaže, povezanima prirodnom šetnicom, kao i  mreža šetnica i parkova, zanimljivo zaleđe, zdrav način života, mogućnost aktivnog odmora i odlični uvjeti za pripreme sportaša, prepoznatljivi gastronomski specijaliteti, bogato kulturno nasljeđe te brojne nove atrakcije privlače turiste. Ističu se novi projekti kao što je to staza 'Ljubavna cestica' koja spaja samo središte Crikvenice s njezinim vinodolskim zaleđem ili, pak, projekt 'Oči Vinodola', a koji se odnosi na stazu duž Vinodolske doline s nizom izuzetnih vidikovaca. Izuzetni su i kulturno-povijesni resursi. Na području same Crikvenice nalaze se vrijedna ilirska i antička arheološka nalazišta (Ad turres, Kotor, rimske vile, antička radionica glinenih posuda). Novi Vinodolski, u srednjem vijeku kulturno i političko središte kneževine Frankopana i mjesto s bogatom povijesti,  ušao je u hrvatsku povijest kao mjesto potpisivanja Vinodolskog zakonika, najstarijeg hrvatskog pravnog dokumenta, koji datira iz 1288. godine. Ovo je također kraj odakle potiču ili koji su svojim djelima baštinile povijesne ličnosti kao što su moćni feudalni vladari Frankopani, svjetski slavan minijaturist Julije Klović, nazivan 'Michelangelom minijature' (rodom iz Grižana), te obitelj Mažuranić iz koje je potekao niz važnih hrvatskih književnika i vladara (rodom iz Novog Vinodolskog). Područje Vinodolske doline sa srednjovjekovnim utvrdama i slikovitim naseljima, poput Drivenika, Grižana i Bribira, prepoznato je kao destinacija za turiste s interesom za povijest, kulturu i boravak u prirodi.  Vinodol svojim imenom dokazuje iznimnu agrarnu vrijednost i tradiciju vinogradarstva još od antičkih imena (Vallis vinearia).

Grad Rijeka - Pulsirajuće središte Kvarnera, grad koji vibrira ugodom ('Rijeka rocks')

Grad Rijeka centar je srednjoeuropske kulture i tradicije, najveća hrvatska luka i glavni grad regije u kojem živi 51 % stanovnika Kvarnera. U najnovije vrijeme počinje se njegovati industrijska baština kao veliki turistički potencijal. Grad je to raskošne arhitekture (palače u baroknom stilu, monumentalne građevine od  historicizma, secesije do moderne, urbane arhitekture), umjetničke galerije, muzeji, kazalište, restorani i kafići, pivnice – atmosfera fascinantne tradicije i ugođaja gradske vreve i živosti. Rijeka je poznata i po jednom od najstarijih svetiša u svijetu, čuvenom franjevačkom samostanu na Trsatu s dragocjenom riznicom i galerijom umjetnina s kapelom zavjetnih darova. (Hodočasnička sezona počinje  10. svibnja kada je glavna je svetkovina Majke Milosti od Svete nazaretske kućice, i traje sve do blagdana Krista Kralja.) Područje Rijeke posebno se ističe brojnim kulturnim događanjima, festivalima i manifestacijama koje su se etablirale na nacionalnoj festivalskoj sceni (npr. 'Riječke ljetne noći' i 'Zajčevi dani', 'Hartera', 'Ljeto na gradini', 'Međunarodni festival malih scena', 'Međunarodna revija lutkarskih kazališta', 'Kastavsko kulturno ljeto'). Iznad svega, Rijeka i okolica 'žive' za karneval, a 'Riječki karneval' prepoznatljiv je međunarodni događaj. Rijeka je i centar suvremene, klasične (npr. Kazalište Ivana pl. Zajca) i moderne, popularne kulturne produkcije (rock scena, Moderna galerija). Upravo vrlo živa 'rockerska' kultura grada, klubovi i diskoteke, kao i brojni, uistinu dobri restorani daju Rijeci poseban, ubrzani puls. Šire riječko područje poprište je nekih 'specifičnih' sportskih aktivnosti, pri čemu se prije svega misli na automotodrom Grobnik i na windsurfing lokaciju Preluk.

Više informacija potražite na na stranicama:
www.visitrijeka.hr