![]() |
![]() ![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() |
![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() ![]() |
![]() |
Nataša Šegota Lah LIKOVNA BAŠTINA Panoramski pregled likovnog krajolika ![]() Iznikla na izvoru različitih utjecaja, kultura ove regije u pravilu se održavala u okrilju skromnih mogućnosti pa se danas ulažu stručni i materijalni napori kako bi se valorizirala ukupna produkcija koju zatvara druga polovina 20. stoljeća i kako bi se stalni postavi zbirki postojećih velikih muzeja što prije otvorili javnosti. Pred nama su i zadatci ponovne afirmacije nekih iznimnih povijesnih ličnosti rođenih na našem tlu – poput Julija Klovića, minijaturista svjetskoga glasa koji je došao u svijet slavnih upravo iz okrilja vinodolskoga kraja. Juraj Julije Klović, rođen 1498. u Grižanama kod Vinodola (umro u Rimu 1578.g.), jedan je od najvećih europskih minijaturista 16. stoljeća i razdoblja manirizma. Izduljenim likovima, zagonetnim ugođajima krajolika, bljeđim zelenim, plavičastim i ljubičastim tonovima i dekorativnom raskoši iscrtavao je stranice remek-djela Officium Virginis gdje 28 njegovih minijatura sadrži prizore iz Staroga i Novoga zavjeta, uz dvije minijature s liturgijskom tematikom. Povijest sakralne umjetnosti na našem području obuhvaća i čitav niz pažnje vrijednih slikarskih ostvarenja što smo ih baštinili u minulim stoljećima kao djela majstora došljaka, kao importirane umjetnine ili autohtonu građu nekoliko malobrojnih iznimaka s domaćeg tla. Panoramski pregled ponajprije uključuje posjetitelju dostupnu građu pa su mnogi vrijedni slikari s našeg područja izostavljeni jer nemamo dostupnug stalnog postava zbirki s njihovim radovima. Na pragu 20. stoljeća pak važno je spomenuti umjetnike poput slikara Josipa Morettija Zajca - Peppa, (Bakar 1918. – Rijeka 1933.) koji je, zaokupljen svjetlošću, pod utjecajem venecijanskog slikarstva slikao naše ponajbolje krajolike, marine i vedute te zastor za pozornicu Hrvatske čitaonice na Trsatu. Na popisu likovnih umjetnika s našeg područja koji su djelovali u produktivnom razdoblju druge polovine 20 st. valja izdvojiti one s bitnim utjecajem na likovnu klimu regije, poput Romola Venuccija (Rijeka, 1903. – 1976.), Jakova Smokvine (Rijeka, 1903. – Volosko, 1987.), Vladimira Udatnyja (Voćin, 1920. – Rijeka, 1972.), Antuna Hallera (Split, 1923.), Ive Kaline (Zagreb,1924. – Rijeka,1995.), Voje Radoičića (Požega,1930.), Slavka Grčka (Rijeka,1934.), Josipa Diminića (Sveti Lovreč,1937.), Maura Stipanova (Rijeka,1952.) te mnoge druge o kojima u daljnjem tekstu govorimo. Djelovanje određenih likovnih umjetnika u sredinama gdje su rođeni i njihov velik doprinos kraju u kojem su živjeli, vidljiv kroz samostalno oblikovanje kuća – muzeja te ostale mnogobrojne stručne potvrde, u najboljem svjetlu predstavljaju kipar Ljubo de Karina u Brseču i Mate Solis u Cresu. Među umjetnicima koji su svojim djelovanjem uzdigli značenje kraja, posvetivši motiviku svojih vrijednih likovnih ostvarenja krajoliku, neizostavni su Oton Gliha (akademski slikar, rođen u Črnomlju/Slovenija, 1914. – umro u Zagrebu, 1999.) i Mila Kumbatović (akademska slikarica, rođena u Omišlju, 1915. – umrla u Zagrebu, 2004.). Svoj su umjetnički rad i zajednički život vezali uz Omišalj na otoku Krku. Motivi slika Mile Kumbatović proistječu upravo iz autentičnog prostora otoka Krka, od pejzaža iz ranih 50 - ih godina, sve do kasnije apstrakcije, dok su Glihine čuvene slike gromača neposredno inspirirane suhozidima na otoku Krku. U pristanišnoj zgradi Zračne luke Rijeka kraj Omišlja na zidu je kameni mozaik, rad Otona Glihe iz 1970. Što se pak revitalizacije krajolika tiče, unošenjem aktivne produkcije umjetničkih ostvarenja u sredinu svoga djelovanja, posebno mjesto zavrjeđuje Goranska kiparska radionica u Lokvama, koja djeluje od 1979., kada je registrirana kao udruga građana čija je primarna aktivnost kiparski simpozij tijekom ljeta. Na njemu su sudjelovali najznačajniji skulptori iz zemlje i svijeta. Mnoge su skulpture nastale tijekom proteklih godina u sklopu rada Goranske kiparske radionice ostale sastavnim dijelom prirodnoga okoliša kao svojevrstan umjetnički park prirode. Osnivač i dugogodišnji voditelj Radionice bio je Nikola Lepinski (1934. – 1999.), koji je i sam bio kipar. Djela kvarnerskih, ali i mnogih drugih hrvatskih i inozemnih, suvremenih umjetnika imamo prigodu upoznavati u stručno vođenim galerijskim prostorima regije poput Galerije Kortil na Sušaku, Filodrammatice, Galerije Julija Klovića, izložbenog prostora u Državnom arhivu, Galerije O.K. (Multimedijalni centar za kulturu mladih „Jan Palach“), Maloga salona i Galerije Arh u Rijeci, Umjetničkoga paviljona „Juraj Šporer“ u Opatiji, Galerije Turnac u Novom Vinodolskom, Izložbeno galerijskog prostora Crikvenica, galerija Knežev dvor i Paradiso u Rabu, Galerije Decumanus u Krku te Lapidarija u Omišlju i Toša u Puntu. Oblikovanjem kratkih crtica panoramskog pregleda koji slijedi, namjera je ukazati na dostupnu baštinu sakralnoga slikarstva na kvarnerskom području, na muzejske ustanove, zbirke i riznice te na spomenike u javnim prostorima koji upućuju posjetitelja na značajna imena i velike ljude – bilo da su njima spomenici podizani, bilo da su oni skulptorskim radom zadužili kvarnersko područje. Sakralne zbirke i riznice ulaze u krug posebno značajnih mjesta pohrane kvarnerske umjetničke sakralne baštine. Riznica i galerija umjetnina svetišta Majke Božje Trsatske čuva relikvijar Barbare Frankopan (15. st.), kip Majke Božje (srebro, 16. st.), dar bana Tome Bakača-Erdödyja, krune za zavjetni kip (srebro, 1615.), dar vjernika i dr. U zbirci katedrale sv. Vida ističu se isusovačko misno ruho, kazule i dalmatike, pulvijal iz razdoblja 17. do druge polovine 18. st., liturgijski predmeti i skulpture u srebru i pozlati, poput kipova, kaleža, monstranca i relikvijara. Najstariji je predmet zbirke procesijski križ od pozlaćenoga bakrenoga lima iz 15. st., prije isusovaca. Muzej sakralne umjetnosti Osora smješten je u bivšem biskupskom dvoru, dok je u Gradskome muzeju (nekadašnjoj gradskoj vjećnici iz 15. stoljeća) vrijedna arheološka zbirka. U Dobrinju na otoku Krku sakralni je i etnografski muzej iz 1996., sa zbirkom srebrnine, drvenine, platna i knjiga. Izložbena zbirka sakralne umjetnosti »Mozaico« u crkvi je sv. Kvirina u Krku. Samostan na Košljunu čuva vrijednu baštinu već pola tisućljeća. U franjevačkoj crkvi Navještenja (1523.), na glavnom oltaru je poliptih Girolama da Santacrocea iz 1535., a na bočnom slika Sv. Franjo, rad nepoznatog mletačkog majstora iz 16. st., dok je na trijumfalnom luku velika kompozicija Posljednji sud E. Ughetta iz 1653. g. U samostanskom muzeju je i zbirka predmeta umjetničkoga obrta te ikone i slike, među kojima su i radovi krčkog majstora Frana Jurića (Krk, 1693. – 1755.), svećenika i samoukog slikara. Najvrjednije mu je djelo Majka Božja sa svecima (1724.) na glavnom oltaru župne crkve u Baški. U franjevačkom samostanu na Košljunu njegova je potpisana slika Blažena Djevica Marija s Isusom i sv. Ivanom Krstiteljem (1725.) i niz slika iz 1728. s pjevališta crkve. U Vrbniku je 1731. oslikao tabulat u kapeli sv. Ante. Franjo i njegov brat Ante imali su do sada jedinu zabilježenu slikarsku radionicu na otoku Krku. ![]() Valentin Metzinger (St. Avold / Francuska, 1699. – Ljubljana 1759.) školovani je umjetnik iz 18. stoljeća, koji djeluje na kvarnerskom području. U hodniku franjevačkoga samostana na Trsatu nalazi se šest njegovih slika na kojima su prikazani sv. Franjo Asiški, sv. Ante Padovanski, sv. Ladislav Kralj, sv. Bonaventura, sv. Paškval i sv. Ivan Kapistan; u zbornoj crkvi Uznesenja Marijina u Rijeci nalaze se njegove oltarne pale s prikazima sv. Ante opata i sv. Filipa Nerrija. Jedno od njegovih najvrjednijih djela iz 1757.g., reprezentativna je pala s prikazima sv. Margerete, Jelene i Agneze na bočnom oltaru crkve sv. Margarete (iz 1668.g.) u Bakru. (Na mjestu srednjovjekovne sagrađena je nova župna crkva (1830.g.), u kojoj se nalazi i oltarna slika Girolama da Santacrocea (16.st.), Sv. Trojstvo). Na području Gorskoga kotara najvrjednijim se djelom Valentina Metzingera smatra oltarna pala u baroknoj crkvi sv. Antuna Padovanskoga u Čabru. Nepoznati majstori djelovali su u više mjesta opatijskoga primorja. U Kastvu su izradili sliku Svi sveti / Krunjenje Marijino u župnoj crkvi sv. Jelene te Bogorodicu sa svetim Jurjem i sv. Stjepanom u crkvi sv. Sebastijana. U lovranskoj župnoj crkvi sv. Jurja iza njih je ostala slika Sv. Ante Padovanski, a u župnoj crkvi sv. Andrije u Mošćenicama nalazimo sliku Sv. Andrija i Sv. Cezarej. Među djelima nepoznatih slikara iz 17. st. u Bakru su slike Krist na križu u župnoj crkvi sv. Andrije, Bogorodica od Žalosti u crkvi sv. Margarete i Sv. Aurelije u župnoj crkvi sv. Jurja te Oplakivanje Krista u župnoj crkvi sv. Nikole. Slika Veronikin rubac, nepoznatog majstora iz toga razdoblja, nalazi se u župnom uredu u Kraljevici. ![]() ![]() ![]() Javni spomenici Rijeke od 16. do 19. st. čine niz značajnih djela koja kronološki započinju stendaracom, starim gradskim stupom za zastavu iz 1508. Stup se danas nalazi ispred zgrade bivšeg Municipija. Poznati spomenik cestogradnji, Piramida, miljokaz je s početka 19. st., postavljen na postojećem mjestu istoimenoga gradskog kvarta kada se izgradila cesta koja povezuje grad s uvalom Martinšćicom (1833.) Od monumentalne fontane caru Franji Josipu, što je u Rijeci podignuta 1857., ostala je samo figura cara, danas u prostoru Državnoga arhiva Rijeke. Djelo riječkog kamenoresca Giuseppea Capoville Adamićevi svjedoci u lapidariju je Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskoga primorja. Simone Adamich, riječki veletrgovac duhanom, dao ih je oblikovati na opomenu krivokletstvu krajem 18. st. Bazilisk na Trsatskoj gradini, ili Trsatski zmaj, zoomorfno je mitsko biće i heraldički ukras grba obitelji Nugent s kraja 19. st. Dvije takve skulpture izradio je bečki kipar Anton Dominik von Fernkorn (1813. – 1878.). ![]() ![]() ![]() Javni spomenici vinodolskoga primorja brojni su. U Crikvenici su, uz djela Zvonka Cara, spomenik Vladimiru Nazoru, u parku kod Hotela Kaštel, autora Zdenka Kolacija (arhitekt i urbanist, Sušak,1914. – Zagreb,1987.), a kameni kip sv. Ivana Nepomuka, pred istim hotelom, iz 1735., restaurirao je 1980. kipar Zvonimir Kamenar. Spomenici velikom umjetniku našega kraja Juliju Kloviću nalaze se u Driveniku i Grižanama. U Driveniku se nalazi ispred stare osnovne škole i rad je kipara Zvonka Cara, a u Grižanama kipara Ivana Belobrajića (Tribalj, 1933.), sa slikarevim likom u medaljonu. Na istom području su spomenici Palim borcima, Vinka Matkovića i Žena s brentom, Zvonka Cara, u Grižanama, te kamena bista Mihovila Kombol, rad Drage Čarapine, u Bribiru. Mozaik slikara Hajrudina Kujundžića (Velečevo / BIH, 1915. – Zagreb, 1986.) Selčanka (oko 1958.) nalazi se iznad vrela Polača. Njegove freske Posljednji ispraćaj i Borac na straži mogu se vidjeti na partizanskom spomen-groblju. Autor je u Selcu osnovao galeriju Toč. ![]() ![]() Javni spomenici otoka Raba nude pogledu, uz ostalo, jedan banski dar. Fontanu u parku Boškopini, s kraja 30-ih godina 20. st., darovao je Rabu ban Ivan Perović. Ona ima šest izvora vode, koji simboliziraju otočne župe, s izvorom u zajedničkom središtu. Fontana na Trgu sv. Kristofora (1989.) tematizira lokalnu legendu o pastirici Dragi i Kalifrontu, iz pjeva Juraja Barakovića, a djelo je riječkoga akademskoga kipara Žarka Violića. Spomen groblje žrtava fašizma u Kamporu iz 1953. projekt je slovenskog arhitekta Edvarda Ravnikara (1907. – 1993.). U sklopu spomen obilježja mozaik je slovenskoga autora Marija Pregelja. Spomenik palim borcima NOB-a, rad Vinka Matkovića iz 1952., obnovljen je 2003., i objedinjen sa Spomenikom poginulim hrvatskim braniteljima i žrtvama u Domovinskom ratu autora Mladena Šćerba. Nalazi se na lokalitetu gradskoga parka Boškopini. Bista Pravdoja Belije (zaslužni rapski nadšumar, 1853 – 1923.) postavljena je 1974. u gradskom parku Komrčar i rad je nepoznatog autora. Bronca Sv. Marin , autorice Danielle Volpini iz San Marina, iz 2004., dar je Republike San Marino Rabu, gradu prijatelju. Brončani spomenik Markantunu de Dominisu (nadbiskup, matematičar i fizičar, rođen u Rabu 1560., umro je 1624. u Rimu u zatočeništvu inkvizicije) djelo je Koste Angelija Radovanija (akademski slikar, London,1916. – Zagreb, 2002.), iz 1974.g., a pred rodnu kuću Dominisa postavljeno je 1994. ![]() Zvonko Car, akademski kipar, likovni pedagog i javni djelatnik (1913. – 1982., preminuo u rodnoj Crikvenici), autor je niza spomenika i na području Crikvenice. Oblikovao je kameni kip Blažene Djevice Marije ispred župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije. Sadreni kip sv. Antuna u crkvi je sv. Antuna. Brončana bista Stjepana Radića (1940.) nalazi se na ulazu u istoimeni park, gdje je i brončana bista dr. Ivana Sobola. Brončana bista Vladimira Nazora nalazi se ispred istoimene osnovne škole, a bista dr. Antuna Barca u zgradi je istoimene srednje škole. Kopija biste Josipa Pančića (1986.) ispred je Hotela Omorika, a skulptura Ribar u gradskoj je luci Crikvenice. Car je u Selcu oblikovao i spomenik palim borcima, a u središtu su mjesta biste revolucionara i boraca NOB-a. Zbirke Novog Vinodolskog i Selca čuvaju vrijedne izloške. U prizemlju frankopanskog kaštela u Novom Vinodolskom (iz 1288.) Narodna je čitaonica i knjižnica iz vremena ilirskog preporoda (1845.), koju je osnovao Josip Mažuranić. Na drugom katu je Narodni muzej koji arhivira građu od 1288. do danas, s etnografskom zbirkom, arheološkim i hidroarheološkim nalazima iz Novog Vinodolskog i Povila, zbirkom umjetničkih predmeta i oružja te memorijalnom zbirkom književnika Mažuranića. Narodna knjižnica i čitaonica Selce u zavičajnoj zbirci čuva rukopisnu i likovnu ostavštinu Ivana Lončarića Papića (Selce, 1870. – 1964.), kroničara, pjesnika, arhivara, pisca, slikara i malomišćanskog enciklopedista. U Selcu djeluje i Galerija Stara škola koju vodi Likovna radionica Lirac. U riznici župne crkve u gradu Cresu, (iz 15 st.) nalazi se jedno od najvrjednijih slikarskih djela s toga područja, slika Alvisea Vivarinija (Venecija, oko 1445./46. – 1503./05.) sa središnjim likom sv. Sebastijana. Muzeja Grada Cresa čuva umjetničke i kulturnopovijesne spomenike otoka. U zbirkama Prapovijest i antička arheologija su pleterne skulpture, ikone, drvena plastika iz 15. stoljeća i numizmatika. U lapidariju su rimski natpisi iz sjevernog dijela otoka i srednjovjekovna epigrafika. U riznici župne crkve slike su iz razdoblja od 15. do 18. st.; u franjevačkom samostanu je zbirka namještaja iz 16. – 17. stoljeća, gotička plastika, slike, inkunabule i kodeksi iz 15. stoljeća; u samostanu benediktinki su ikone i kodeksi iz 15. stoljeća. Pučko učilište Mali Lošinj čuva dvije vrijedne zbirke. Prva je Zbirka umjetnina Andra Vida Mihičića (Beli, 1896. – Mali Lošinj, 1992., znanstvenik, pjesnik, povjesničar umjetnosti) – njegovih rukopisa i 87 djela Kršinića, Vidovića, Augustinčića, Radauša, Kerdića, Krstulovića, Bošnjaka, Janeša, Meštrovića, Motike, Aralice, Filakovca, Mujadžića, V. Paraća... – koju je 1988. donirao rodnom kraju. Druga je Zbirka starih majstora Piperata koja sadrži 27 slika i nekoliko drvenih predmeta uporabne umjetničke vrijednosti. Posebna su dragocjenost zbirke slikarskih djela talijanskih, francuskih i nizozemskih majstora 17. i 18. stoljeća. Kuća - galerija Ljube de Karine, akademskog kipara (Rijeka, 1948.) predstavlja više od dvije stotine radova u prostoru preuređenih kamenih zgrada, autohtone istarske arhitekture u Brsečkom Zagorju. Uz muzej u Brseču njegovim djelima pribrajamo Stara gradska vrata Brseča i brončanu bistu književnika Eugena Kumičića (iz 1971.); ulazna vrata crkvice sv. Križa iz 1995., kameni oluk mlina za tiskanje maslina i spomenik maslini iz 1997., grobnicu nadbiskupa msgr. dr. Josipa Uhača iz 1998., skulptorsku obradu prirodnih stijena interijera Galerije K u rodnoj kući Eugena Kumičića i brončanu reljefnu stijenu na temu Kumičićeva romana (2000.g.) te kamenu skulpturu iz ciklusa Kamen na kamen, na raskrižju prometnica u Brseču (2001.g.) U parku Gimnazije Eugena Kumičića u Opatiji (1988.g.) bista je pjesnika Drage Gervaisa (književnik, Opatija, 1904. – Sežana, 1957.), rad istog autora. Uz to, za Opatiju oblikuje kamene skulpture iz ciklusa Kamen na kamen (1989.) i Prodori (1990.) te spomenik poginulim hrvatskim braniteljima Domovinskoga rata. De Karinin rad, bista Viktora Cara Emina (književnik; Kraj kod Lovrana, 1870. – Opatija, 1963.), nalazi se u Lovranu, u parku uz istoimenu osnovnu školu (1984.), a u Jurdanima (kraj Matulja) njegova je kamena skulptura (1998.g.) Križ, posvećena sv. Ivanu Krstitelju i trećem tisućljeću. ![]() Muzej Grada Rijeke osnovan je 11. travnja 1994. i smješten u zgradi izgrađenoj 1976. do Guvernerove palače. Bavi se sustavnim sakupljanjem i stručnom, znanstvenom obradom muzejske građe te sistematizacijama zbirki, predstavljanjem građe i objavljivanjem podataka o njoj. Ima jedanaest zbirki: likovnu zbirku, zbirku umjetničkog obrta, dokumentarne građe, numizmatike, vrijednosnica, medalja i odlikovanja, oružja i predmeta iz Drugoga svjetskoga rata i Domovinskoga rata, zbirku kazališne i filmske građe, filatelije, fotografije i tiska, tehničku i zbirku varija. Muzej nema stalni postav, ali su zbirke dostupne za razgledavanje i proučavanje. Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja Rijeka sljednik je Musea civica – Gradskoga muzeja iz 19. stoljeća (razvoj muzejske djelatnosti u Rijeci potaknut je darom (čašom) Franje Josipa I. gradu Rijeci, sa željom da se pohrani u gradskom muzeju) i Gradskoga muzeja Sušak iz 1934. Njihovim sjedinjenjem 1951. nastaje Muzej Hrvatskoga primorja, koji 1953. mijenja naziv u Narodni muzej, a 1961. postaje Pomorski i povijesni muzej Hrvatskoga primorja koji se do danas nalazi u Guvernerovoj palači. Bogati muzejski fundus čini građa arheološkog, pomorskog, etnografskog i kulturno - povijesnog odjela. Muzej moderne i suvremene umjetnosti Rijeka djeluje od 1948. kao muzejska i galerijska ustanova. Prikuplja i čuva djela riječkih umjetnika 19. stoljeća te hrvatskih i stranih umjetnika 20. i 21. stoljeća. Zbog nedostatka odgovarajućeg izložbenog prostora, nema stalni muzejski postav. Djela iz zbirki izlažu su povremeno na tematskim, problemskim i monografskim izložbama. Muzej organizira povremene samostalne i skupne izložbe hrvatskih i stranih autora, istražuje i priređuje retrospektive manje poznatih hrvatskih umjetnika, predstavlja rad mladih umjetnika i rad hrvatskih suvremenih umjetnika u inozemstvu. |
![]() |
![]() ![]() ![]() |
|||||
![]() ![]() |
|||||
![]() TURISTIČKA ZAJEDNICA KVARNERA 51410 Opatija, Nikole Tesle 2, tel: +385/51/272-988, fax: +385/51/272-909 http://www.kvarner.hr, e-mail:kvarner@kvarner.hr ![]() |